Svima se nekad dogodi da skuhaju previše hrane i moraju je odložiti za sutradan. Nekad to radimo i namjerno, kako bismo imali nešto za odnijeti i pojesti za ručak na poslu ili kod kuće. Međutim, nisu sve namirnice uvijek sigurne za jesti i neke se ne bi smjele podgrijavati, ako želite izbjeći trovanje hranom ili stomačne probleme.
Nastavite čitati dalje i saznajte koju hranu ne podgrijavati.
Trikovi za sigurno odlaganje hrane
Prvo pravilo vezano za podgrijavanje hrane je zapravo pravilo vezano za sigurno odlaganje i pohranu hrane. Čak i namirnice koje bi se inače smjele podgrijavati neće biti sigurne za zdravlje ako se prije toga pokvare. Skuhana, sirova i lako kvarljiva hrana ne smije stajati na sobnoj temperaturi, posebice u toplije doba godine, dulje od 2 sata. Štoviše, opasnom zonom se smatraju sve temperature iznad 5 stupnjeva Celzijevih.
To vrijedi za skoro sve tipove i vrste namirnica, a posebno se odnosi na proizvode s velikim udjelom vode. Ako negdje vidite upozorenja da ne podgrijavate rižu, jaja, gljive ili morske plodove, to se odnosi na jela koja su ostavljena vani dulje vremena, a koja su posebno plodno tlo za rast mikroorganizama. Sasvim je u redu podgrijati jela koja sadrže te namirnice ako ste ih pravovremeno odložili u hladnjak.
Koja hrana se ne smije podgrijavati?
U tekstu ispod pronađite sve namirnice koje se ne smiju podgrijavati s pojašnjenjem zašto je tome tako.
1. Hrana dugo odložena na sobnoj temperaturi
Opet ću ponoviti jer ponavljanja nikad dosta. Bilo koje gotovo skuhano jelo je raj za mikroorganizme kojima posebno odgovara rast na sobnim temperaturama. Pritom mislim na niz bakterija i gljivica, i dobrih i zloćudnih. Mikroorganizmi tijekom rasta koriste nutrijente iz hrane te joj mijenjaju okus i teksturu, a često i ostave neke nusprodukte. Nisu svi uvijek nužno jako opasni po zdravlje, ali mogu izazvati blaže probavne probleme.
Dakle, nakon što ste primijetili koliko hrane vam je ostalo nakon obroka, najbolje je tu istu hranu spremiti u hladnjak. To se posebno odnosi na tekuća jela (variva, čorbe, gulaše, paprikaše…) koja sadrže mliječne proizvode poput vrhnja za kuhanje, mlijeka ili jogurta.
2. Krumpiri
Na sveopću žalost svih ljubitelja krumpira, njih baš i nije pametno podgrijavati. Vjerujem da ste za to već dosad i čuli od roditelja ili starijih osoba, ali jeste li znali zašto? Krumpir je gomolj koji raste u tlu, kao i bakterija Clostridium botulinum, koja uzrokuje botulizam. Zna se dogoditi da ta bakterija ostane rasti uz korijenje krumpira, pa tako i njegove gomolje.
Međutim, problem ovdje nije nužno u krumpiru ni u podgrijavanju, nego se opet radi o ostavljanju krumpira na sobnoj temperaturi. U tim uvjetima bakterija uspijeva, a podgrijavanje ni visoke temperature je nažalost ne mogu ubiti. Iz tog razloga je najbolje višak krumpira pohraniti u hladnjak odmah nakon kuhanja/pečenja, dok je još vruć. Tako će se spriječiti razvoj botulizma u jelu i takav krumpir se može bez problema poslije zagrijati.
3. Špinat
Špinat se nalazi u posebnoj kategoriji jer se u njegovom slučaju ne radi o problemu pravilnog odlaganja, nego o pravom problemu kod zagrijavanja. Ipak, na kraju se ispostavilo da je sigurno jesti podgrijani špinat, a svemu su krivi jedna europska agencija i jedan začuđeni čitatelj.
O čemu se radi? Naime, nadležno vijeće Europske agencije za zdravlje i sigurnost hrane je dugo vremena tvrdilo da nije sigurno podgrijavati špinat zbog stvaranja nitrozamina iz nitrata koje listovi špinata sadrže. Kemijski spoj nitrozamin je karcinogen i opasan po zdravlje. Sadrži ga svo zeleno lisnato povrće, a ne samo špinat, pa se ta tvrdnja odnosila i na kelj, celer, brokulu i ostalo.
Nakon što je The Independent objavio tu vijest, ona se proširila do jedne gospođe iz Hong Konga koja je u potpunosti prestala jesti povrće, a kamoli ga podgrijavati. Njen sin se zabrinuo za majčino zdravlje i pokrenuo vlastitu detaljnu istragu svih znanstvenih izvora koje je europsko vijeće navelo u svojoj tvrdnji te zaključio da su im tvrdnje neutemeljene i previše generalizirane. Nakon što je svoj dobro potkrijepljeni komentar kritike poslao nadležnom tijelu, ono je povuklo tvrdnju o podgrijavanju špinata te utvrdilo da su im činjenice zastarjele i nedovoljno istražene u danom kontekstu.
Zaključak ove priče je da je sasvim sigurno podgrijavati bilo koje jelo koje sadrži špinat ili ostalo zeleno povrće, ako je to isto jelo bilo pravilno pohranjeno i ohlađeno sve do trenutka podgrijavanja. :)
Cijelu priču oko špinata, Europe i zabrinutog sina možete pronaći ovdje.
4. Hrana u običnim plastičnim posudama
U našoj kulturi je raširen običaj spremanja hrane u posude od sladoleda, margarina, juha i tako dalje. U tome nema ništa loše i zapravo je način na koji ljudi ponovno koriste ambalažu i ne stvaraju rado dodatni otpad zaista za pohvalu. Međutim, zagrijavanje hrane u tim istim posudama (nakon zamrzavanja recimo), a možda čak i sama pohrana, nisu najbolja ideja.
Zašto? Postoje razne vrste plastike koje se koriste za ambalažu, ali nisu sve namijenjene za dugoročno spremanje hrane, a pogotovo ne za tretmane visokim temperaturama. Recimo, tanke posudice od margarina nisu sigurne na visokim temperaturama u mikrovalnoj pećnici jer se mogu početi raspadati i otpuštati monomerne plastične molekule u hranu.
Budući da je plastika za čovječanstvo relativno nov proizvod, još uvijek ne znamo dugoročne posljedice koje može imati po zdravlje. U tom slučaju je bolje spriječiti nego liječiti te koristiti plastiku na kojoj piše “microwave-safe” ili staklene/keramičke posude.
Izvori:
- Robertson TM, Brown JE, Fielding BA, Hovorka R, Robertson MD. Resistant Starch Production and Glucose Release from Pre-Prepared Chilled Food: The SPUD Project. Nutr Bull. 2021 Mar;46(1):52-59. doi: 10.1111/nbu.12476.
- Johnston, I. (2016) Independent reader successfully overturns expert advice against reheating spinach. The Independent.
- Alpert JS, Chen QM. Microwaving Food in Plastic Containers. Am J Med. 2023 Feb;136(2):123-124. doi: 10.1016/j.amjmed.2022.07.003.
Svima se nekad dogodi da skuhaju previše hrane i moraju je odložiti za sutradan. Nekad to radimo i namjerno, kako bismo imali nešto za odnijeti i pojesti za ručak na poslu ili kod kuće. Međutim, nisu sve namirnice uvijek sigurne za jesti i neke se ne bi smjele podgrijavati, ako želite izbjeći trovanje hranom ili stomačne probleme.
Nastavite čitati dalje i saznajte koju hranu ne podgrijavati.
Trikovi za sigurno odlaganje hrane
Prvo pravilo vezano za podgrijavanje hrane je zapravo pravilo vezano za sigurno odlaganje i pohranu hrane. Čak i namirnice koje bi se inače smjele podgrijavati neće biti sigurne za zdravlje ako se prije toga pokvare. Skuhana, sirova i lako kvarljiva hrana ne smije stajati na sobnoj temperaturi, posebice u toplije doba godine, dulje od 2 sata. Štoviše, opasnom zonom se smatraju sve temperature iznad 5 stupnjeva Celzijevih.
To vrijedi za skoro sve tipove i vrste namirnica, a posebno se odnosi na proizvode s velikim udjelom vode. Ako negdje vidite upozorenja da ne podgrijavate rižu, jaja, gljive ili morske plodove, to se odnosi na jela koja su ostavljena vani dulje vremena, a koja su posebno plodno tlo za rast mikroorganizama. Sasvim je u redu podgrijati jela koja sadrže te namirnice ako ste ih pravovremeno odložili u hladnjak.
Koja hrana se ne smije podgrijavati?
U tekstu ispod pronađite sve namirnice koje se ne smiju podgrijavati s pojašnjenjem zašto je tome tako.
1. Hrana dugo odložena na sobnoj temperaturi
Opet ću ponoviti jer ponavljanja nikad dosta. Bilo koje gotovo skuhano jelo je raj za mikroorganizme kojima posebno odgovara rast na sobnim temperaturama. Pritom mislim na niz bakterija i gljivica, i dobrih i zloćudnih. Mikroorganizmi tijekom rasta koriste nutrijente iz hrane te joj mijenjaju okus i teksturu, a često i ostave neke nusprodukte. Nisu svi uvijek nužno jako opasni po zdravlje, ali mogu izazvati blaže probavne probleme.
Dakle, nakon što ste primijetili koliko hrane vam je ostalo nakon obroka, najbolje je tu istu hranu spremiti u hladnjak. To se posebno odnosi na tekuća jela (variva, čorbe, gulaše, paprikaše…) koja sadrže mliječne proizvode poput vrhnja za kuhanje, mlijeka ili jogurta.
2. Krumpiri
Na sveopću žalost svih ljubitelja krumpira, njih baš i nije pametno podgrijavati. Vjerujem da ste za to već dosad i čuli od roditelja ili starijih osoba, ali jeste li znali zašto? Krumpir je gomolj koji raste u tlu, kao i bakterija Clostridium botulinum, koja uzrokuje botulizam. Zna se dogoditi da ta bakterija ostane rasti uz korijenje krumpira, pa tako i njegove gomolje.
Međutim, problem ovdje nije nužno u krumpiru ni u podgrijavanju, nego se opet radi o ostavljanju krumpira na sobnoj temperaturi. U tim uvjetima bakterija uspijeva, a podgrijavanje ni visoke temperature je nažalost ne mogu ubiti. Iz tog razloga je najbolje višak krumpira pohraniti u hladnjak odmah nakon kuhanja/pečenja, dok je još vruć. Tako će se spriječiti razvoj botulizma u jelu i takav krumpir se može bez problema poslije zagrijati.
3. Špinat
Špinat se nalazi u posebnoj kategoriji jer se u njegovom slučaju ne radi o problemu pravilnog odlaganja, nego o pravom problemu kod zagrijavanja. Ipak, na kraju se ispostavilo da je sigurno jesti podgrijani špinat, a svemu su krivi jedna europska agencija i jedan začuđeni čitatelj.
O čemu se radi? Naime, nadležno vijeće Europske agencije za zdravlje i sigurnost hrane je dugo vremena tvrdilo da nije sigurno podgrijavati špinat zbog stvaranja nitrozamina iz nitrata koje listovi špinata sadrže. Kemijski spoj nitrozamin je karcinogen i opasan po zdravlje. Sadrži ga svo zeleno lisnato povrće, a ne samo špinat, pa se ta tvrdnja odnosila i na kelj, celer, brokulu i ostalo.
Nakon što je The Independent objavio tu vijest, ona se proširila do jedne gospođe iz Hong Konga koja je u potpunosti prestala jesti povrće, a kamoli ga podgrijavati. Njen sin se zabrinuo za majčino zdravlje i pokrenuo vlastitu detaljnu istragu svih znanstvenih izvora koje je europsko vijeće navelo u svojoj tvrdnji te zaključio da su im tvrdnje neutemeljene i previše generalizirane. Nakon što je svoj dobro potkrijepljeni komentar kritike poslao nadležnom tijelu, ono je povuklo tvrdnju o podgrijavanju špinata te utvrdilo da su im činjenice zastarjele i nedovoljno istražene u danom kontekstu.
Zaključak ove priče je da je sasvim sigurno podgrijavati bilo koje jelo koje sadrži špinat ili ostalo zeleno povrće, ako je to isto jelo bilo pravilno pohranjeno i ohlađeno sve do trenutka podgrijavanja. :)
Cijelu priču oko špinata, Europe i zabrinutog sina možete pronaći ovdje.
4. Hrana u običnim plastičnim posudama
U našoj kulturi je raširen običaj spremanja hrane u posude od sladoleda, margarina, juha i tako dalje. U tome nema ništa loše i zapravo je način na koji ljudi ponovno koriste ambalažu i ne stvaraju rado dodatni otpad zaista za pohvalu. Međutim, zagrijavanje hrane u tim istim posudama (nakon zamrzavanja recimo), a možda čak i sama pohrana, nisu najbolja ideja.
Zašto? Postoje razne vrste plastike koje se koriste za ambalažu, ali nisu sve namijenjene za dugoročno spremanje hrane, a pogotovo ne za tretmane visokim temperaturama. Recimo, tanke posudice od margarina nisu sigurne na visokim temperaturama u mikrovalnoj pećnici jer se mogu početi raspadati i otpuštati monomerne plastične molekule u hranu.
Budući da je plastika za čovječanstvo relativno nov proizvod, još uvijek ne znamo dugoročne posljedice koje može imati po zdravlje. U tom slučaju je bolje spriječiti nego liječiti te koristiti plastiku na kojoj piše “microwave-safe” ili staklene/keramičke posude.
Izvori:
- Robertson TM, Brown JE, Fielding BA, Hovorka R, Robertson MD. Resistant Starch Production and Glucose Release from Pre-Prepared Chilled Food: The SPUD Project. Nutr Bull. 2021 Mar;46(1):52-59. doi: 10.1111/nbu.12476.
- Johnston, I. (2016) Independent reader successfully overturns expert advice against reheating spinach. The Independent.
- Alpert JS, Chen QM. Microwaving Food in Plastic Containers. Am J Med. 2023 Feb;136(2):123-124. doi: 10.1016/j.amjmed.2022.07.003.