Ljuta hrana nije za svakoga, ali puno nas uživa u gorućem osjećaju čilija. Neke regije svijeta su nadaleko poznate po strašnim papričicama i ljutim jelima, dok je na drugim krajevima skroz suprotna situacija.

Je li ljubav prema čiliju nasljedna ili je stečena prehrambenim navikama? Volimo li čili jer smo mazohisti ili iza toga stoji fiziološki odgovor mozga? Doznajte u nastavku članka.

Zašto ljudi vole ljutu hranu?

Na mom tanjuru će se rijetko kad naći nešto ljuto, možda jedino zabunom. Kako volim sve probati, naravno da sam probala i hranu punu čilija i drugih ljutih začina, ali pomalo uzalud. Nažalost, uvijek imam osjećaj da ljuta hrana više boli, nego što od nje dobijem neki gurmanski užitak. To zapravo nije rijetko mišljenje među ljudima, i puno nas je koji ljutu hranu ne možemo tolerirati.

Međutim, postoji i druga strana ploče jer druga grupa ljudi toliko voli ljutu hranu da ne žele jesti ništa što nije okupano u Tabasco sosu. Gdje se nalazi razlika između ove dvije grupe ljudi? Odgovor nalazimo u životnim navikama, ali i u dopaminu.

Behavioralna i biološka istraživanja su pokazala da se ne rodimo svi s istom osjetljivošću na kapsaicin. Tolerancija na razinu ljutine koju netko može podnijeti se razvija kroz prehrambene navike, ali može biti i nasljedna. Pripadnici etničkih grupa koje tradicionalno jedu ljutu hranu će se roditi s nešto prilagodljivijim TRPVI receptorima, iako je ova činjenica još uvijek nedovoljno istražena.

Istraživanja su također pokazala da će većina ljudi koji bi rado probali adrenalinske sportove također bez problema probati i ljutu hranu. Iako se ne zna točno zašto, izgleda da su avanturisti također skloniji i hrani koja će im dati avanturistički doživljaj.

S vremenom će TRPVI receptori razviti toleranciju na ljutinu, što znači da ih se donekle može i trenirati. Ako ne podnosite ljutu i začinjenu hranu, taj problem ćete riješiti tako što više te hrane jedete. Kako ostatak organizma, poput recimo crijeva, reagira na ljutu hranu je priča za drugi put. :D

Kapsaicin

Jedan od glavnih načina djelovanja čili papričica je kroz kapsaicin, molekulu koja djeluje na receptore boli na jeziku. Kapsaicin je sekundarni metabolit biljaka koji služi odbijanju životinja od plodova. Danas su ljudi poznati kao jedine životinje koje kapsaicin ne odbija, nego privlači.

Kapsaicin prividno uzrokuje otpuštanje topline i boli u ustima. Veže se na receptor topline TRPVI pri puno nižim temperaturama nego što bi taj receptor inače bio aktiviran i šalje signal mozgu da se u ustima oslobađa toplina, iako zapravo nije. Slična reakcija se događa kad se vežu molekule piperina iz papra, ali u manjoj mjeri. Suprotna reakcija se pak odvija kad se na TRPVI vežu molekule iz peperminta, koje mozgu šalju prividni osjećaj hladnoće, iako se temperatura usne šupljine u stvarnosti ne snižava.

Dakle, kapsaicin je vezan na TRPVI i mozgu se šalje signal o potencijalnoj opasnosti od visoke temperature. Mozak otpušta dopamin i endorfine u značajnim količinama kako bi se ponovno uspostavila homeostaza.

Kao odgovor na podražaj kapsaicinom, TRPVI receptori šalju signal mozgu koji pogrešno misli da je došlo do bolne ozljede na jeziku. U tom slučaju se otpuštaju neurotransmiter dopamin te endorfini, kako bi se blokirali receptori boli i ublažila neugoda. Rezultat je osjećaj sličan zadovoljstvu nakon dobro odrađenog napornog treninga. Zbog posebnog načina aktivacije moždanih stanica, kapsaicin se često koristi u tretmanu neurodegenerativnih bolesti te epilepsije, moždanog udara i depresije.

Ljuta hrana snižava tjelesnu temperaturu

Jeste li se ikad zapitali zašto najljuća i najzačinjenija hrana svijeta dolazi iz najtoplijih geografskih regija? Zemlje poput Meksika i Indije, Kariba i centralne Afrike su nadaleko poznate po ljubavi prema čiliju, a nalaze se odmah uz ekvator. Kroz protekla stoljeća svaka od tih regija je spontano razvila naviku jakog začinjavanja hrane bez obzira što je toliko vruće. Intuitivno možda nema smisla, ali ipak funkcionira. Zašto?

Jedan od načina snižavanja tjelesne temperature je znojenje. Koža od svih ostalih organa ima najveću površinu, što znači da je od svih načina za rješavanje tekućine iz tijela, znojenje najefikasnije. Zbog toga su vas mame zamotavale u prekrivače i deke kad ste imali povišenu tjelesnu temperaturu, umjesto obrnuto.

Ipak, slično kao i kod bolesti, prvo morate imati povišenu tjelesnu temperaturu da biste se počeli znojiti. Upravo tako funkcionira i ljuta hrana. Kad je pojedete, toplina proizašla iz reakcije metaboliziranja uzrokuje i trenutno povišenje tjelesne temperature. Cirkulacija krvi se ubrzava, temperatura se nastavi povećavati i počinjete se znojiti. Iako se na početku malo ugrijete, na kraju ćete se ohladiti.

S druge strane, ako posegnete za sladoledom ili hladnim pićem da se ohladite, to neće funkcionirati jednako dobro kao nešto ljuto. Kad pojedete ili popijete nešto hladno, osjećaj hladnoće će biti samo trenutan. Naposljetku će tijelo ipak pokušati nadomjestiti unesenu hladnoću povišenjem ili izjednačavanjem vlastite temperature.

Ako ste slučajno dodali previše papra ili čilija u jelo, pročitajte ovdje kako si možete pomoći.

Literatura:

1. Silvestro, R. (2022) Why some like it hot: The science of spiciness. Phys.org
2. Coffey, D. (2023) Why do people like spicy food? Live Science.
3. Pasierski M, Szulczyk B. Beneficial Effects of Capsaicin in Disorders of the Central Nervous System. Molecules. 2022 Apr 12;27(8):2484. doi: 10.3390/molecules27082484.