Bilo da ste jaja već obojili ili tek kasnije danas to planirate, možda će vas zanimati zašto i kako se odvija taj proces i kako ga poboljšati. Nema veze radi li se o unaprijed kupljenim bojama ili tradicionalnim prirodnim bojama dobivenim od namirnica, proces prihvaćanja boje za ljusku jaja je sličan.
Više o svemu tome pročitajte u ostatku članka! :)
Odakle boje i pigmenti kojima bojamo jaja?
Prvo ću se osvrnuti na boje koje se mogu kupiti po želji, u obliku praha u malim vrećicama. To su sintetski dobivene ili ekstrahirane izolirane boje određene valne duljine koje im određuju nijanse. Često su te boje toliko intenzivne pa mogu proći i kroz ljusku jajeta u bjelanjak, što se vidi kad to jaje ogulite.
Međutim, pigmenti se nalaze u mnogim organizmima, od životinjskih do biljnih. Neke od najpopularnijih tradicionalnih metoda bojenja koriste:
- bojanje jaja lukom (kapulom) – za crvenu do jako smeđu boju,
- kurkumu – za žutu boju (za žutu može i kora od naranče),
- ljubičasti kupus – za plavu do ljubičastu boju,
- farbanje jaja s ciklom – za ružičastu do crvenu boju,
- špinat – za zelenu boju,
- sipino crnilo – ako eventualno želite crna jaja. :D
Pigmenti iz biljaka su različite organske molekule koje im služe ili za privlačenje kukaca oprašivača tako što oboje latice cvijeća, ili su antioksidansi koji biljke štite u korijenu ili su neki drugi produkti metabolizma s višestrukim ulogama.
Kategorije biljnih pigmenata su:
- antocijanini – vodotopljivi pigmenti koji daju intenzivne plave, ljubičaste i crvene nijanse,
- karotenoidi – karoteni i ksantofili, najčešće daju sve nijanse crvene, narančaste i žute boje,
- betalaini – daju crvene i žute nijanse u nekim biljkama, najčešće u laticama,
- klorofili – zelenkasti pigmenti, daju nijanse žuto-zelene do plavo-zelene.
Kako se pigmenti prihvate za ljusku jajeta?
Ljuska kokošjeg jajeta je izgrađena od kalcijevog karbonata, a iznutra je povezana bjelančanom ovojnicom (više o strukturi i dijelovima jajeta možete pročitati ovdje).
U otopinu u kojoj se jaja boje se uvijek doda malo octa (kvasine) kako bi se otopini snizila pH vrijednost, tj. kako bi otopina postala kisela. Zašto? Kisela sredina može razgraditi kalcijev karbonat u ljusci i tako je učiniti više poroznom (rupičastom) kako bi se boja bolje prihvatila. To se odvija po reakciji:
CaCO3 + 2H+ -> Ca2+ (aq) + H2O (l) + CO2 (g)
Ovom reakcijom se oslobađa ugljikov dioksid, što možete primijetiti po ispuštanju mjehurića. Osim ljuske, i proteini u bjelančanoj ovojnici se protoniraju kako bi se bolje povezali s negativno nabijenim molekulama pigmenata.
Osim octa se mogu koristiti i druge kućne kiseline, poput soka od naranče ili limuna, ali to može utjecati i na sami okus jaja kojeg ćete jesti.
Kako što bolje obojati jaja?
Za početak, posebno ako bojate prirodnim načinima, probajte naći bijela kokošja jaja (ovisi o vrsti koke koja ih je snijela). Ako nema, nema veze, nešto tamnija jaja su ionako češća.
Ako imate boje u prahu, unaprijed skuhajte jaja. Stavite ih u šalicu ispunjenu vodom i jušnom žlicom octa (ili slijedite upute s vrećice za količinu octa) te namačite dok ne postignete željenu nijansu. Možete i probati eksperiment u kojem dva jaja stavite u otopinu iste boje, ali u jednu ne stavite ocat. Razlika u boji bi trebala biti značajna.
Ako pak bojite jaja prirodnim načinima, možete ih kuhati istovremeno dok se boje. Ovaj put nemate pigmente u prahu nego ih morate ekstrahirati iz same biljke u otopinu. Zvuči stvarno teže nego što je jer samo trebate uzeti puno dijelova koje god biljke želite i potopite ih u lonac ispunjen vodom, isti u kojem ćete kuhati jaja. U taj isti lonac zatim potopite jaja te dodajte i par jušnih žlica octa. Jaja možete i unaprijed tretirati octom desetak minuta pa ih zatim bojati i kuhati.
Kad su kuhana, možete ih još ostaviti da se namaču u istoj vodi par sati, pa čak i duže. Nakon bojanja jaja premažite biljnim uljem kako bi se začepile preostale rupice u ljusci te kako biste im dali lijepi sjaj.
Izvori:
- O’Malley, S. (2015) Eggs To Dye For. Science Friday.
- The Chemistry of Dyeing Easter Eggs. (2021) Education.
Bilo da ste jaja već obojili ili tek kasnije danas to planirate, možda će vas zanimati zašto i kako se odvija taj proces i kako ga poboljšati. Nema veze radi li se o unaprijed kupljenim bojama ili tradicionalnim prirodnim bojama dobivenim od namirnica, proces prihvaćanja boje za ljusku jaja je sličan.
Više o svemu tome pročitajte u ostatku članka! :)
Odakle boje i pigmenti kojima bojamo jaja?
Prvo ću se osvrnuti na boje koje se mogu kupiti po želji, u obliku praha u malim vrećicama. To su sintetski dobivene ili ekstrahirane izolirane boje određene valne duljine koje im određuju nijanse. Često su te boje toliko intenzivne pa mogu proći i kroz ljusku jajeta u bjelanjak, što se vidi kad to jaje ogulite.
Međutim, pigmenti se nalaze u mnogim organizmima, od životinjskih do biljnih. Neke od najpopularnijih tradicionalnih metoda bojenja koriste:
- bojanje jaja lukom (kapulom) – za crvenu do jako smeđu boju,
- kurkumu – za žutu boju (za žutu može i kora od naranče),
- ljubičasti kupus – za plavu do ljubičastu boju,
- farbanje jaja s ciklom – za ružičastu do crvenu boju,
- špinat – za zelenu boju,
- sipino crnilo – ako eventualno želite crna jaja. :D
Pigmenti iz biljaka su različite organske molekule koje im služe ili za privlačenje kukaca oprašivača tako što oboje latice cvijeća, ili su antioksidansi koji biljke štite u korijenu ili su neki drugi produkti metabolizma s višestrukim ulogama.
Kategorije biljnih pigmenata su:
- antocijanini – vodotopljivi pigmenti koji daju intenzivne plave, ljubičaste i crvene nijanse,
- karotenoidi – karoteni i ksantofili, najčešće daju sve nijanse crvene, narančaste i žute boje,
- betalaini – daju crvene i žute nijanse u nekim biljkama, najčešće u laticama,
- klorofili – zelenkasti pigmenti, daju nijanse žuto-zelene do plavo-zelene.
Kako se pigmenti prihvate za ljusku jajeta?
Ljuska kokošjeg jajeta je izgrađena od kalcijevog karbonata, a iznutra je povezana bjelančanom ovojnicom (više o strukturi i dijelovima jajeta možete pročitati ovdje).
U otopinu u kojoj se jaja boje se uvijek doda malo octa (kvasine) kako bi se otopini snizila pH vrijednost, tj. kako bi otopina postala kisela. Zašto? Kisela sredina može razgraditi kalcijev karbonat u ljusci i tako je učiniti više poroznom (rupičastom) kako bi se boja bolje prihvatila. To se odvija po reakciji:
CaCO3 + 2H+ -> Ca2+ (aq) + H2O (l) + CO2 (g)
Ovom reakcijom se oslobađa ugljikov dioksid, što možete primijetiti po ispuštanju mjehurića. Osim ljuske, i proteini u bjelančanoj ovojnici se protoniraju kako bi se bolje povezali s negativno nabijenim molekulama pigmenata.
Osim octa se mogu koristiti i druge kućne kiseline, poput soka od naranče ili limuna, ali to može utjecati i na sami okus jaja kojeg ćete jesti.
Kako što bolje obojati jaja?
Za početak, posebno ako bojate prirodnim načinima, probajte naći bijela kokošja jaja (ovisi o vrsti koke koja ih je snijela). Ako nema, nema veze, nešto tamnija jaja su ionako češća.
Ako imate boje u prahu, unaprijed skuhajte jaja. Stavite ih u šalicu ispunjenu vodom i jušnom žlicom octa (ili slijedite upute s vrećice za količinu octa) te namačite dok ne postignete željenu nijansu. Možete i probati eksperiment u kojem dva jaja stavite u otopinu iste boje, ali u jednu ne stavite ocat. Razlika u boji bi trebala biti značajna.
Ako pak bojite jaja prirodnim načinima, možete ih kuhati istovremeno dok se boje. Ovaj put nemate pigmente u prahu nego ih morate ekstrahirati iz same biljke u otopinu. Zvuči stvarno teže nego što je jer samo trebate uzeti puno dijelova koje god biljke želite i potopite ih u lonac ispunjen vodom, isti u kojem ćete kuhati jaja. U taj isti lonac zatim potopite jaja te dodajte i par jušnih žlica octa. Jaja možete i unaprijed tretirati octom desetak minuta pa ih zatim bojati i kuhati.
Kad su kuhana, možete ih još ostaviti da se namaču u istoj vodi par sati, pa čak i duže. Nakon bojanja jaja premažite biljnim uljem kako bi se začepile preostale rupice u ljusci te kako biste im dali lijepi sjaj.
Izvori:
- O’Malley, S. (2015) Eggs To Dye For. Science Friday.
- The Chemistry of Dyeing Easter Eggs. (2021) Education.