Bilo da ste jaja već obojili ili tek kasnije danas to planirate, možda će vas zanimati zašto i kako se odvija taj proces i kako ga poboljšati. Nema veze radi li se o unaprijed kupljenim bojama ili tradicionalnim prirodnim bojama dobivenim od namirnica, proces prihvaćanja boje za ljusku jaja je sličan.

Više o svemu tome pročitajte u ostatku članka! :)

Odakle boje i pigmenti kojima bojamo jaja?

Prvo ću se osvrnuti na boje koje se mogu kupiti po želji, u obliku praha u malim vrećicama. To su sintetski dobivene ili ekstrahirane izolirane boje određene valne duljine koje im određuju nijanse. Često su te boje toliko intenzivne pa mogu proći i kroz ljusku jajeta u bjelanjak, što se vidi kad to jaje ogulite.

Međutim, pigmenti se nalaze u mnogim organizmima, od životinjskih do biljnih. Neke od najpopularnijih tradicionalnih metoda bojenja koriste:

  • bojanje jaja lukom (kapulom) – za crvenu do jako smeđu boju,
  • kurkumu – za žutu boju (za žutu može i kora od naranče),
  • ljubičasti kupus – za plavu do ljubičastu boju,
  • farbanje jaja s ciklom – za ružičastu do crvenu boju,
  • špinat – za zelenu boju,
  • sipino crnilo – ako eventualno želite crna jaja. :D

Pigmenti iz biljaka su različite organske molekule koje im služe ili za privlačenje kukaca oprašivača tako što oboje latice cvijeća, ili su antioksidansi koji biljke štite u korijenu ili su neki drugi produkti metabolizma s višestrukim ulogama.

Jaja

Foto: Pixabay

Kategorije biljnih pigmenata su:

  • antocijanini – vodotopljivi pigmenti koji daju intenzivne plave, ljubičaste i crvene nijanse,
  • karotenoidi – karoteni i ksantofili, najčešće daju sve nijanse crvene, narančaste i žute boje,
  • betalaini – daju crvene i žute nijanse u nekim biljkama, najčešće u laticama,
  • klorofili – zelenkasti pigmenti, daju nijanse žuto-zelene do plavo-zelene.

Kako se pigmenti prihvate za ljusku jajeta?

Ljuska kokošjeg jajeta je izgrađena od kalcijevog karbonata, a iznutra je povezana bjelančanom ovojnicom (više o strukturi i dijelovima jajeta možete pročitati ovdje).

U otopinu u kojoj se jaja boje se uvijek doda malo octa (kvasine) kako bi se otopini snizila pH vrijednost, tj. kako bi otopina postala kisela. Zašto? Kisela sredina može razgraditi kalcijev karbonat u ljusci i tako je učiniti više poroznom (rupičastom) kako bi se boja bolje prihvatila. To se odvija po reakciji:

CaCO3 + 2H+ -> Ca2+ (aq) + H2O (l) + CO2 (g)

Ovom reakcijom se oslobađa ugljikov dioksid, što možete primijetiti po ispuštanju mjehurića. Osim ljuske, i proteini u bjelančanoj ovojnici se protoniraju kako bi se bolje povezali s negativno nabijenim molekulama pigmenata.

Osim octa se mogu koristiti i druge kućne kiseline, poput soka od naranče ili limuna, ali to može utjecati i na sami okus jaja kojeg ćete jesti.

Znanost bojenja jaja

Foto: Pixabay

Kako što bolje obojati jaja?

Za početak, posebno ako bojate prirodnim načinima, probajte naći bijela kokošja jaja (ovisi o vrsti koke koja ih je snijela). Ako nema, nema veze, nešto tamnija jaja su ionako češća.

Ako imate boje u prahu, unaprijed skuhajte jaja. Stavite ih u šalicu ispunjenu vodom i jušnom žlicom octa (ili slijedite upute s vrećice za količinu octa) te namačite dok ne postignete željenu nijansu. Možete i probati eksperiment u kojem dva jaja stavite u otopinu iste boje, ali u jednu ne stavite ocat. Razlika u boji bi trebala biti značajna.

Ako pak bojite jaja prirodnim načinima, možete ih kuhati istovremeno dok se boje. Ovaj put nemate pigmente u prahu nego ih morate ekstrahirati iz same biljke u otopinu. Zvuči stvarno teže nego što je jer samo trebate uzeti puno dijelova koje god biljke želite i potopite ih u lonac ispunjen vodom, isti u kojem ćete kuhati jaja. U taj isti lonac zatim potopite jaja te dodajte i par jušnih žlica octa. Jaja možete i unaprijed tretirati octom desetak minuta pa ih zatim bojati i kuhati.

Kad su kuhana, možete ih još ostaviti da se namaču u istoj vodi par sati, pa čak i duže. Nakon bojanja jaja premažite biljnim uljem kako bi se začepile preostale rupice u ljusci te kako biste im dali lijepi sjaj.

 

Izvori:

  1. O’Malley, S. (2015) Eggs To Dye For. Science Friday.
  2. The Chemistry of Dyeing Easter Eggs. (2021) Education.

Bilo da ste jaja već obojili ili tek kasnije danas to planirate, možda će vas zanimati zašto i kako se odvija taj proces i kako ga poboljšati. Nema veze radi li se o unaprijed kupljenim bojama ili tradicionalnim prirodnim bojama dobivenim od namirnica, proces prihvaćanja boje za ljusku jaja je sličan.

Više o svemu tome pročitajte u ostatku članka! :)

Odakle boje i pigmenti kojima bojamo jaja?

Prvo ću se osvrnuti na boje koje se mogu kupiti po želji, u obliku praha u malim vrećicama. To su sintetski dobivene ili ekstrahirane izolirane boje određene valne duljine koje im određuju nijanse. Često su te boje toliko intenzivne pa mogu proći i kroz ljusku jajeta u bjelanjak, što se vidi kad to jaje ogulite.

Međutim, pigmenti se nalaze u mnogim organizmima, od životinjskih do biljnih. Neke od najpopularnijih tradicionalnih metoda bojenja koriste:

  • bojanje jaja lukom (kapulom) – za crvenu do jako smeđu boju,
  • kurkumu – za žutu boju (za žutu može i kora od naranče),
  • ljubičasti kupus – za plavu do ljubičastu boju,
  • farbanje jaja s ciklom – za ružičastu do crvenu boju,
  • špinat – za zelenu boju,
  • sipino crnilo – ako eventualno želite crna jaja. :D

Pigmenti iz biljaka su različite organske molekule koje im služe ili za privlačenje kukaca oprašivača tako što oboje latice cvijeća, ili su antioksidansi koji biljke štite u korijenu ili su neki drugi produkti metabolizma s višestrukim ulogama.

Jaja

Foto: Pixabay

Kategorije biljnih pigmenata su:

  • antocijanini – vodotopljivi pigmenti koji daju intenzivne plave, ljubičaste i crvene nijanse,
  • karotenoidi – karoteni i ksantofili, najčešće daju sve nijanse crvene, narančaste i žute boje,
  • betalaini – daju crvene i žute nijanse u nekim biljkama, najčešće u laticama,
  • klorofili – zelenkasti pigmenti, daju nijanse žuto-zelene do plavo-zelene.

Kako se pigmenti prihvate za ljusku jajeta?

Ljuska kokošjeg jajeta je izgrađena od kalcijevog karbonata, a iznutra je povezana bjelančanom ovojnicom (više o strukturi i dijelovima jajeta možete pročitati ovdje).

U otopinu u kojoj se jaja boje se uvijek doda malo octa (kvasine) kako bi se otopini snizila pH vrijednost, tj. kako bi otopina postala kisela. Zašto? Kisela sredina može razgraditi kalcijev karbonat u ljusci i tako je učiniti više poroznom (rupičastom) kako bi se boja bolje prihvatila. To se odvija po reakciji:

CaCO3 + 2H+ -> Ca2+ (aq) + H2O (l) + CO2 (g)

Ovom reakcijom se oslobađa ugljikov dioksid, što možete primijetiti po ispuštanju mjehurića. Osim ljuske, i proteini u bjelančanoj ovojnici se protoniraju kako bi se bolje povezali s negativno nabijenim molekulama pigmenata.

Osim octa se mogu koristiti i druge kućne kiseline, poput soka od naranče ili limuna, ali to može utjecati i na sami okus jaja kojeg ćete jesti.

Znanost bojenja jaja

Foto: Pixabay

Kako što bolje obojati jaja?

Za početak, posebno ako bojate prirodnim načinima, probajte naći bijela kokošja jaja (ovisi o vrsti koke koja ih je snijela). Ako nema, nema veze, nešto tamnija jaja su ionako češća.

Ako imate boje u prahu, unaprijed skuhajte jaja. Stavite ih u šalicu ispunjenu vodom i jušnom žlicom octa (ili slijedite upute s vrećice za količinu octa) te namačite dok ne postignete željenu nijansu. Možete i probati eksperiment u kojem dva jaja stavite u otopinu iste boje, ali u jednu ne stavite ocat. Razlika u boji bi trebala biti značajna.

Ako pak bojite jaja prirodnim načinima, možete ih kuhati istovremeno dok se boje. Ovaj put nemate pigmente u prahu nego ih morate ekstrahirati iz same biljke u otopinu. Zvuči stvarno teže nego što je jer samo trebate uzeti puno dijelova koje god biljke želite i potopite ih u lonac ispunjen vodom, isti u kojem ćete kuhati jaja. U taj isti lonac zatim potopite jaja te dodajte i par jušnih žlica octa. Jaja možete i unaprijed tretirati octom desetak minuta pa ih zatim bojati i kuhati.

Kad su kuhana, možete ih još ostaviti da se namaču u istoj vodi par sati, pa čak i duže. Nakon bojanja jaja premažite biljnim uljem kako bi se začepile preostale rupice u ljusci te kako biste im dali lijepi sjaj.

 

Izvori:

  1. O’Malley, S. (2015) Eggs To Dye For. Science Friday.
  2. The Chemistry of Dyeing Easter Eggs. (2021) Education.