Štednja na hrani ne mora biti teška ni komplicirana. Uz par jednostavnih trikova može pridonijeti kućnom budžetu bez da morate učiniti kompromis prema kvaliteti ili količini hrane koju kupujete. Zato bih u današnjem članku voljela predstaviti par motivacijskih smjernica koje će vam pomoći uštediti na hrani. Čitajte dalje i možda vas nešto od toga već danas inspirira. :)

Škudela nije blog koji će tematikom zadirati u bilo kakvu sferu politike, ali mislim da se svi možemo složiti da se u zadnje vrijeme sve više čuju izjave kao “nestašica hrane” ili “skočila cijena ulja ili brašna”. Tu i tamo smo naletjeli i na situacije da pojedine namirnice uopće nema za kupiti, a neizbježna je činjenjica da cijene namirnica (i svega ostalog) jesu drastično skočile u zadnjih godinu dana.

I samu me zanima kako bolje organizirati novce kojima raspolažemo svakodnevno, a ne samo u izvanredno doba. Dapače, kriza ne mora biti državna ni globalna. Nekad nam se kriza dogodi individualno i bude neodređenog vijeka, što je sasvim normalno.

1. Ne bacajte hranu koju ne morate = pazite na rokove trajanja

Godišnje se samo u Europskoj Uniji baci 88 milijuna tona hrane, a jedan od najvećih razloga je krivo shvaćanje rokova trajanja. Nerazumijevanje oznaka “najbolje upotrijebiti do”, “upotrebljivo do” ili “prodati do” dovodi do bacanja upotrebljive i zdravstveno ispravne hrane koja se bez problema još uvijek može koristiti.

Zbog bacanja nepokvarenih namirnica pati i vaš novčanik. Ako ste danas bacili čašu neotvorenog jogurta (koji još vrijedi i nakon isteka napisanog roka!), kupit ćete novi sutra i nepotrebno potrošiti 3-4 kune (0.3-0.5 eura). Možda se čini malo, ali lopta se lako zakotrlja.

Još danas naučite kako ispravno čitati i tumačiti rokove trajanja napisane na prehrambenim proizvodima, a to možete učiniti ako kliknete ovdje.

2. Ne kupujte što vam ne treba

Ovo je bilo tako lako napisati, ali je u pravom životu situacija potpuno drukčija. Totalno je lako i varljivo otići u trgovinu praznog želuca i pod utjecajem hormona gladi izaći s hrpetinom hrane koju nećete ni stići pojesti dok se ne pokvari.

Ima pregršt savjeta kako što bezbolnije proći u kupovini hrane, a većina ih je na psihološkoj bazi:

1. Probajte kupovati hranu siti i odmorni. Izreka “gladne oči” je i više nego istinita i može vas zavesti u pogrešnom smjeru. To se posebno događa kad dođete umorni s posla gdje niste stigli ništa ručati i ne razmišljate previše o tome što vam se jede, jer vam se sve jede. Naravno, život je nekad takav da nećete imati izbora i nemate drugo vrijeme u danu ili u tjednu za obaviti kupovinu, posebno ako je u pitanju veća obitelj, djeca koju treba pokupiti iz vrtića/škole ili povratak iz noćne smjene. Ipak, ako možete, pokušajte odrediti jedan dan u tjednu kada ćete u kakvom takvom miru moći otići kupiti namirnice koje vam zaista trebaju.
2. Napišite popis namirnica koje trebate kupiti. Popis može biti mentalni, virtualni ili papirni, svejedno je. Proletite pogledom po hladnjaku, ormarićima u kuhinji i ostavi te zabilježite što vam treba, i probajte se tog popisa držati. Popisa se sigurno nećete držati 100% i to je u redu, ali probajte mu ostati što bliže. Ako ste gladni ili umorni, postotak pridržavanja popisu će se drastično smanjiti (vidi pravilo br. 1).
3. Kad možete, plaćajte gotovinom. Mislim da je već odavno poznato kako pravi materijalni novac u našim rukama ima veću težinu nego virtualni. Kartično plaćanje zna lako zavarati jer u tom trenutku novac ne osjetimo. Sam proces plaćanja karticom je i brži i neprimjetniji, što nas uvijek navede da više potrošimo. Ovo pravilo može biti i dvosjekli mač, posebno ako ne držite gotovinu na jednom preglednom mjestu, pa i ne znate koliko ste sve skupa potrošili. To se dogodi i meni, pa ja gotovo isključivo uvijek plaćam karticom. Međutim, nakon svake kupnje pogledam stanje na računu putem mobilne bankovne aplikacije pa me to vrati nazad u realnost.

3. Uspoređujte cijene iste količine proizvoda od različitih brendova

Jedna korisna stavka koju možete pronaći ispod cijena svakog proizvoda je cijena normirana na 100 grama. Ta vam informacija daje pravi uvid u omjer cijene i količine koju dobijete, jer je inače teško usporediti cijene dva proizvoda.

Naprimjer, pakiranje pilećih prsa od jednog proizvođača će težiti pola kilograma, a od drugog 700 grama. Na prvu će se činiti da je isplativije uzeti ono od pola kilograma zbog niže cijene. Međutim, kad usporedite cijenu piletine od oba brenda za 100 grama, bit će puno jasnije što se više isplati kupiti. Naravno, ovdje se radi samo o cijeni, a ne o vašoj preferenciji za određenog proizvođača.

4. Provjerite akcije, popuste, ponude i programe vjernosti

Nekad se lako izgubiti u moru akcijskih letaka i reklama koje iskaču iz paštete. Međutim, nije loše postati član programa vjernosti trgovine koju najviše posjećujete ili pratiti redovne tjedne/mjesečne ponude.

Programi vjernosti često funkcioniraju tako da vas za određeni iznos “nagrade”. To može biti popust na cjelokupnu sljedeću kupnju ili zamjena skupljenih bodova za neki proizvod. Učlanjenje u programe vjernosti je uvijek besplatno. Vaš personalizirani kod se obično skenira pri plaćanju, kako bi se moglo pratiti koliko trošite. U svakom slučaju, novac na kupovinu ćete potrošiti, a samo učlanjenjem u slične programe možete i dobiti nešto nazad.

Ako vas živciraju letci koje trgovine šalju za promociju, vrlo jednostavno možete skinuti mobilne aplikacije koje prate popuste i ponude u trgovinama. To je najlakši i najpregledniji način da saznate gdje možete jeftinije ugrabiti neki proizvod. Nedajte se zavesti i kupiti nešto što vam uopće ne treba, čak i ako je na akciji. U većim količinama se jedino isplati kupiti nešto što ima dugi rok trajanja, a što inače koristite.

5. Nosite svoje vrećice u kupnju

Nošenjem svojih vrećica u trgovinu ili na tržnicu potpuno brišete iznos koji ste inače trošili ako ste svaki put kupili nove. Ako svaki tjedan u prosjeku idete dvaput u nabavku namirnica i napunite dvije vrećice, to vas mjesečno može koštati i do 30-40 kuna (4-5 eura). Možda se iznos ne čini visok, ali taj se novac svakako može iskoristiti na nešto pametnije.

Osim štednje novca, budete li koristili višekratne vrećice, sačuvat ćete i planet od nepotrebnog smeća. To je uvijek dodatni plus. :)

6. Smanjite unos mesa

Da, rekla sam što sam rekla, a svi mesoljupci molim zatvorite usta jer nije tako šokantno. :D Naravno, svjesna sam prehrambenih navika naših prostora, i samoj mi kao aktivnom mesožderu nekad nije lako prihvatiti ideju da mi u sljedećem obroku neće biti mesa. Međutim, to je apsolutno lakše nego što se čini. Mislim da svi znamo da je meso (vrijedi i za ribu) najskuplja stavka našeg svakodnevnog jelovnika. Dakako, ima i skupih stvari u vegetarijanskom jelovniku, ali ovdje ne pričamo o potpunom zaokretu.

Moja ideja je izbaciti meso recimo jednom ili dvaput tjedno. To ne mora biti drastično i ne mora vrijediti za sve obroke u danu, ali i može ako želite. Također, ja u tom slučaju ne tražim zamjene za meso koje nekad znaju biti i skuplje od mesa. Jednostavno prihvatim činjenicu da obrok nije centriran oko mesa, a da su sve ostalo su prilozi. Opcija je stvarno milijun, a ušteda je značajna.

Recimo da živite s partnerom i zajedno jedanput tjedno jedete rižoto s piletinom i gljivama. Za vas dvoje po obroku neka mjera bude pola kilograma mesa, tj. 500 grama. Neka je prosječna cijena kilograma piletine 80 kuna (oko 10 eura), odnosno 40 za vaš jedan obrok. To znači da biste na tjednoj bazi uštedjeli 40 kuna samo ako jednom izbacite meso iz obroka, odnosno pojedete rižoto samo s gljivama. Na mjesečnoj bazi je to 160 kuna, a na godišnjoj 1920 kuna (oko 255 eura), a sve za samo jedan obrok bez mesa! Što da su dva? :)

7. Planirajte što ćete jesti

Planiranje obroka na tjednoj bazi je nešto što sama trenutno ne prakticiram u svom kućanstvu, ali mi se čini da i ne bi bilo loše. Princip je jednostavan. Jedan dan u tjednu, najbolje prije tjedne kupovine namirnica, sjednete sa svojim članovima kućanstva i dogovorite se što ćete jesti sljedeći tjedan. Prema tome sastavite točan popis svega što trebate kupiti. U obzir uzmite sve faktore koji bi mogli utjecati na pripremu jela. To može biti broj ljudi koji će svaki dan jesti ili mogući planovi koje ćete imati kroz tjedan kad vas neće biti kod kuće.

Tako ćete izbjeći kupovinu nepotrebnih namirnica zbog toga što ste bili gladni u trgovini ili što ste zaboravili da ćete jedan dan u tjednu biti odsutni ili kod nekog drugog na večeri. Višak nepotrebnih namirnica u hladnjaku će također značiti manje onih koje će se brže pokvariti pa ćete ih morati baciti neupotrebljene. Planiranje obroka dobro dođe i zaposlenim ljudima, jer vam omogućuje da na vrijeme skuhate nešto što možete ponijeti na posao. Tako možete izbjeći naručivanje hrane svaki dan, što je uvijek skuplje nego kad kuhate kod kuće.

Planiranje obroka ipak zahtijeva malo više vremena nego što ga svatko od nas možda ima, ali se dugoročno isplati. Malo je kompliciranije i što imate više članova u kućanstvu ili više različitih životnih rasporeda, ali ako uspijete biti dosljedni, uopće nije loša stvar.