Ovaj članak je nastao u suradnji sa Gemmula.hr, hrvatskim portalom koji nudi prirodne i kvalitetne proizvode za njegu kože i očuvanje zdravlja kroz znanost i jednostavnost prirode. 

Od tvari za smirenje i lakše spavanje do raznih vitamina i minerala te proteina i kolagena, dodaci prehrani su u potpunosti preuzeli police u ljekarnama i našim ormarićima. Postali su toliko uobičajen dio naših života da se ne pitamo često što su, trebamo li ih zaista i kako se proizvode. U tom moru izbora i mogućnosti raznih suplemenata lako ostanemo zbunjeni. Koje dodatke prehrani bismo trebali uzimati, kada i kako? Jesu li neki suplementi potpuno nepotrebni, a drugi potpuno neophodni?

Nastavite čitati i saznajte sve što dosad niste znali o dodacima prehrani.

Što su dodaci prehrani (suplementi)?

Dodaci prehrani su u širom shvaćanju koncentrirane nutritivne tvari koje uzimamo uz našu uobičajenu prehranu. Drugim riječima, njima nadopunjujemo (suplementiramo) redovnu ishranu. Mogu se svrstati u razne kategorije, kao što su:

• vitamini,
• minerali,
• biljne tvari i ekstrakti,
• specifične nutritivne tvari (aminokiseline, proteini, masne kiseline).

Također, ne postoji samo jedan oblik dodataka prehrani nego ih možete naći u kapsulama i tabletama, bombonima, praškovima, tekućinama ili napitcima. Isto vrijedi i za način proizvodnje suplemenata. Dok se neki izoliraju i koncentriraju iz biljaka (npr. resveratrol ili kurkumin) i životinja (npr. kolagen i omega-3 masne kiseline), neki se dobivaju kemijskom sintezom ili proizvodnjom u mikroorganizmima (najčešće vitamini).

Dodatke prehrani možemo podijeliti i po njihovoj namjeni, pa tako postoje:

• Dodaci prehrani za žene,
• Dodaci prehrani za trudnice i dojilje,
• Dodaci prehrani za djecu,
• Dodaci prehrani za mršavljenje,
• Dodaci prehrani za imunitet,
• Dodaci prehrani za kožu, kosu i nokte,
• Dodaci prehrani za smirenje,
• Dodaci prehrani za sportaše.

Važno je razlikovati dodatke prehrani od lijekova. Dodaci prehrani nisu namijenjeni liječenju, prevenciji ili dijagnosticiranju bolesti, iako mogu pomoći u održavanju zdravlja ili ispravljanju određenih nutritivnih nedostataka (1).

Kada nam trebaju dodaci prehrani?

U strogom medicinskom smislu dodaci prehrani su vam potrebni ako:

• imate dijagnosticiran manjak nekog vitamina ili minerala (recimo anemični ste pa vam nedostaje željeza u krvi),
• patite od akutnog ili kroničnog stanja koje spriječava apsorpciju hranjivih tvari (npr. celijakija ili Kronova (Chronova) bolest),
• imate posebne prehrambene potrebe (recimo ne jedete meso pa vam treba vitamin B12),
• planirate trudnoću, trudni ste ili dojite (najpoznatiji suplement u ovom primjeru je folna kiselina ili vitamin B9),
• starija ste osoba i tijelu je potrebno više vitamina D i kalcija.

Naravno, postoje i mnoge druge životne situacije u kojima ćete možda poželjeti uzimati neki dodatak prehrani, ali vam to nije strogo zdravstveno potrebno. To je recimo u slučaju:

• Povećanja mišićne mase i aktivnosti – kad krenete trenirati i želite što bolji performans, često ćete posegnuti za whey proteinima i kreatinom,
• Boljeg spavanja i smirenja – često se koriste magnezij, ashwagandha, valerijan i melatonin,
• Poboljšanja kvalitete kože, kose, noktiju – u ovu svrhu se uzimaju vitamini B skupine, keratin i kolagen,
• Starenja – jako velika količina suplemenata je namijenjena za “anti-aging“, iako je za mali broj tih suplemenata znanstveno dokazano da djeluju u tu svrhu,
• Poboljšanje općenitog zdravlja – u ovu svrhu se često uzimaju multivitamini (često nepotrebni), magnezij, omega-3 masne kiseline, vitamin D.

Važno je razumjeti da vam neki dodaci prehrani trebaju kako biste bili zdravi i kako bi vam tijelo pravilno funkcioniralo, odnosno bez njih ne možete biti zdravi. Svi drugi dodaci prehrani vam nisu potrebni da biste bili zdravi, nego služe ispunjenju trenutnih ciljeva.

Mogu li dodaci prehrani biti opasni?

Kratko rečeno, da, dodaci prehrani mogu itekako biti opasni. Jedna od najvećih skupina dodataka prehrani su vitamini, od kojih se višak vitamina topljivih u mastima (B, K, E i D vitamini) ne izlučuje iz tijela. Ako vam je u tijelu ostalo više tih vitamina nego što ih tijelo treba, može doći do simptoma poput glavobolje i mučnine, ali i težih problema u radu jetre, bubrega i živčanog sustava. Isto vrijedi i za mnoge dodatke prehrani koji su minerali (kalcij, magnezij, cink, selen, željezo) (2).

Nadalje, mnogi dodaci prehrani su biljni preparati koji mogu biti psihoaktivne supstance te u nekontroliranom i prevelikom unosu mogu uzrokovati ozbiljne posljedice po tjelesno i mentalno zdravlje. Takvi suplementi su primjerice kurkumin, ashwagandha (ašvaganda), ginko biloba, ekstrakt zelenog čaja i slično. I ostali suplementi kao što su proteini, kreatin i kolagen mogu biti štetni i opasni ako se uzimaju u nekontroliranim i prevelikim količinama.

Prije nego što krenete uzimati bilo koje suplemente, posavjetujte se s liječnikom i/ili nutricionistom. Čak i ako krenete uzimati neki dodatak prehrani u njegovoj propisanoj količini, recimo vitamin D ili željezo, možda vam uopće ne treba ili stanju vašeg tijela ne odgovara. U tom slučaju možete učiniti više štete nego koristi.

Najbolji pristup uzimanju dodataka prehrani je:

• Prvo nastojati zadovoljiti potrebe kvalitetnom i raznolikom prehranom,
• Razmotriti suplementaciju samo kada postoji dokazano povećana potreba,
• Po mogućnosti se posavjetovati s liječnikom ili magistrom farmacije, osobito ako imate kronične bolesti, uzimate lijekove, trudni ste ili planirate dugotrajno uzimanje dodataka.

Zaključak

Važno je znati da ne postoje najgori ili najbolji dodaci prehrani. Svatko od nas posjeduje jedinstvene potrebe koje ovise o našoj prehrani, genetici i načinu života. Suplementi nam nikad ne mogu i ne smiju zamijeniti uravnoteženu ishranu, tjelovježbu i san, ali nam mogu pomoći poboljšati njihovu kvalitetu i ostvariti trenutne ciljeve. Bitno je razumjeti razliku između toga što suplementi tvrde da mogu učiniti za nas, a što je zaista znanstveno dokazano i nama potrebno.

Također, jako je važno zapamtiti da se dodaci prehrani trebaju uzimati isključivo s odobrenjem liječnika ili nutricionista, posebno ako ste kronični bolesnik, trudnica, ili dojilja. Mnogi suplementi su aktivne i snažne tvari čije reakcije u organizmu mogu ostaviti trajne posljedice ako se uzimaju s nepažnjom, u prevelikim dozama, ili u kombinaciji s drugim suplementima ili lijekovima.

Pronađite više zanimljivih tema na mom blogu:

• Što su testovi intolerancije na hranu i funkcioniraju li?
• Što su biljna mlijeka i jesu li zdravija od životinjskog mlijeka?
• Je li kuhanje i pečenje s aluminijskom folijom štetno?

Literatura:

1. InformedHealth.org [Internet]. Cologne, Germany: Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG); 2006-. In brief: What are dietary supplements? [Updated 2024 Jan 23]. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279425/
2. Wooltorton E. Too much of a good thing? Toxic effects of vitamin and mineral supplements. CMAJ. 2003 Jul 8;169(1):47-8. Erratum in: CMAJ. 2003 Aug 19;169(4):283. PMID: 12847042.