Kava je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu. Bilo da je topla, hladna, jaka ili blaga, s mlijekom ili bez njega, kava je napitak prepun bogatih okusa i arome. Odakle kava dolazi i kako se priprema? Koje su najpopularnije vrste i sorte kave, i može li nam kava pružiti neke zdravstvene prednosti ili ne? Koliko kave dnevno trebamo piti i možemo li pretjerati? Što je to ovisnost o kavi, a što intolerancija na kofein?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznajte u ostatku članka.

Što je kava?

Kava je napitak pripremljen od prženih i mljevenih zrna kave, odnosno plodova biljaka roda Coffea. Taj rod biljaka sadrži preko šest tisuća različitih vrsta i podvrsta biljaka kave, od kojih su vjerojatno najpoznatije Coffea arabica i Coffea robusta. Od zrna biljke Coffea se priprema ekstremno popularni napitak bogate arome i okusa, koji je danas raširen diljem svijeta na bezbroj različitih načina.

Smatra se da kava kao napitak potječe iz Etiopije, gdje su lokalni pastiri primijetili da su koze, koje su jele zrna kave, imale puno više energije nego inače. Kava se proširila s Bliskog Istoka u arapski svijet, odakle je krenula prema Europi u 17. stoljeću, a kasnije i prema ostatku svijeta, uključujući Južnu Ameriku i Aziju (1). Danas su najveći proizvođači kave:

  • Brazil,
  • Vijetnam,
  • Kolumbija,
  • Etiopija,
  • Indonezija.

Kava ima bogat spektar aroma i okusa, koji se razlikuju ovisno o sorti, uvjetima uzgoja, načinu obrade i prženja. Kava može imati voćne, cvjetne, čokoladne, orašaste, zemljane i mnoge druge note. Može biti manje ili više kisela, slatka, ili gorka. Kvaliteta i kompleksnost okusa značajno ovise o kvaliteti zrna i metodi pripreme.

Plodovi kave

Plodovi kave (Foto: Pixabay)

Dijelovi zrna kave

Zrno kave je sjemenka koja dolazi iz ploda biljke kave, a izgleda kao mala bobica. Zrna kave ste mogli vidjeti na slici iznad. Svaka bobica obično sadrži dva zrna kave, a zrno se sastoji od nekoliko slojeva:

  • Vanjski sloj (pericarp): Ovo je tanka, vanjska kožica ploda koja se uklanja tijekom obrade.
  • Pulpa (mesocarp): Mesnati dio bobice koji okružuje zrno i koji se uklanja u procesu obrade. Meso ploda sadrži šećere koji mogu utjecati na slatkoću zrna, posebno kod metoda sušenja poput “suhe” ili “medene” obrade.
  • Pektinski sloj (pectin layer): ovaj sloj sadrži šećere i druge tvari koje sprječavaju isušivanje ploda. Tijekom obrade mikroorganizmi mogu obrađivati ovaj sloj i razviti složene duboke arome u kavi.
  • Ljuska (parchment ili endocarp): Tanki sloj koji pokriva zrno i nalazi se ispod pulpe. Uklanja se tijekom obrade nakon fermentacije.
  • Epidermis (silver skin): Tanka membrana koja se čvrsto prianja uz zrno. Ova kožica često ostaje na zrnu i tijekom prženja se odvaja i gubi.
  • Zrno (bean ili endosperm): glavna ljuska središnjeg dijela zrna kave koja obavija sami središnji dio ploda. Kao i sami središnji dio, sadrži mnoge ugljikohidrate, kofein i arome koje pridonose okusu i kvaliteti kave.
  • Središnji dio ploda (center cut): Samo zrno kave koje koristimo za pripremu napitka. Sadrži kofein, ugljikohidrate, ulja i aromatične spojeve koji daju kavi karakterističan okus i aromu.

Sve slojeve zrna kave i njihovu prostornu orijentaciju možete vidjeti na slici ispod (2).

Zrno kave s označenim dijelovima

Zrno kave s označenim dijelovima (2)

Kako se zrna kave obrađuju?

Zrna kave se mogu obrađivati na više načina, a o tim načinima će ovisiti okus, aroma i kvaliteta kave. Ovo su najčešći načini obrade i fermentacije zrna kave (3):

  • Suha obrada: Ovo je najstariji način obrade kave i često se koristi u suhim područjima, kao što su Brazil i Etiopija. Zrna kave se suše na suncu u svom izvornom obliku. Zrna se povremeno se miješaju i nakon nekoliko tjedana se voćna pulpa prirodno odvaja od zrna. Zrna su intenzivnog i voćnog okusa, često s naglašenim voćnim i čokoladnim notama.
  • Mokra obrada: Ova metoda obrade koristi vodu kako bi se uklonila pulpa s voćnih zrna. Voćna pulpa se uklanja iz zrna, koja zatim fermentiraju u vodi kako bi se uklonili preostali ostaci voćne pulpe, a nakon toga se suše. Okus kave dobivene ovom metodom je čist, svjež i s naglašenim kiselkastim notama. U okusu se često osjete cvjetne i citrusne note.
  • Medena obrada: ova metoda je kombinacija suhe i mokre obrade. Dio pulpe ostaje na zrnu dok se suši, što kavi daje specifičan okus. Medena obrada daje kavi slatkast, bogat okus s nijansama karamele i voćnim notama, s nešto nižom kiselošću.
  • Poluoprana obrada: Ova metoda je specifična za područja s visokom vlažnošću, poput Indonezije. Pulpa se uklanja, a zrna fermentiraju u vodi samo kratko vrijeme. Nakon toga se dalje suše s unutarnjim slojem koji se naposljetku ukloni. Kava ima bogat okus s niskom kiselošću i zemljanim tonovima.
  • Anaerobna fermentacija: Ovo je jedna od novijih industrijskih metoda koja koristi fermentaciju u okruženju bez kisika (anaerobno). Zrna se stavljaju u spremnike bez kisika i onda fermentiraju. Ovakva kava na kraju najčešće ima intenzivne okuse s voćnim i fermentiranim notama.

Kako se pravi kava?

Kava se najčešće priprema od mljevenog zrna i vode, a točno kako ovisi o vašoj tradiciji, kulturi i osobnom ukusu. Skoro svaka osoba koja pije kavu je priprema na malo drukčiji način. Zato vam u ovom članku donosim samo općenite recepte za domaću tursku kavu, espresso kavu i kavu iz francuske preše. Svaki recept možete isprobati i prilagoditi vašim željama, jer ne postoji samo jedan pravi način na koji se kava sprema. :)

Recept za domaću tursku kavu

Turska kava se priprema od fino mljevene kave u džezvi, tradicionalnom malenom lončiću za kavu (4).

Postupak:

  1. U džezvu stavite jednu do dvije čajne žličice kave, ovisno o jačini koju volite.
  2. Dodajte šalicu hladne vode i stavite džezvu na srednje jaku vatru.
  3. Kad kava počne pjeniti, sklonite je s vatre, pričekajte nekoliko sekundi da se pjena spusti, pa je vratite da opet zakipi.
  4. Ponovite još jednom.
  5. Kavu poslužite bez miješanja kako bi se talog slegao na dnu šalice, i dodajte šećer i mlijeko po želji.

Recept za espresso kavu

Za espresso kavu će vam trebati aparat za kavu, onakav kakvog imaju u kafićima i restoranima. Danas možete kupiti više vrsta ovih aparata koji su manji i prilagođeni upotrebi kod kuće, a uz njih će vam doći i upute za pripremu kave. Ako već imate aparat za espresso kavu, sigurno već znate i kako se koristi. Ukratko, takvi aparati koriste visok tlak kako bi propustili vrelu vodu kroz sloj mljevene kave (5).

Postupak:

  1. Uzmite oko 18-20 grama fino mljevene kave i stavite je u ručku aparata. Količina ovisi o veličini ručke i aparata.
  2. Dobro pritisnite kavu tamperom (mali “pritiskač” kave s ručkicom) kako bi se ravnomjerno rasporedila.
  3. Ručku aparata namjestite na aparat i pustite da voda pod visokim tlakom prolazi kroz kavu 25-30 sekundi u šalicu koje ćete staviti ispod. Kava bi trebala izaći gusta, bogata, i pjenasta.
Espresso kava

Foto: Pixabay

Recept za pripremu kave u francuskoj preši

Francuska preša je mali lončić s dva odjeljka, koji se koristi za kontroliranu pripremu grublje mljevene kave (6). U francuskoj preši se jedan gram kave zalije s otprilike 15 mililitara vrele vode.

Postupak:

  1. Prvo u francuskoj preši zagrijte vodu do vrenja.
  2. Vodu izlijte i na dno francuske preše uspite kavu, a zatim je zalijte vodom.
  3. Dobro promiješajte, zatvorite poklopac francuske preše i sačekajte 4-5 minuta.
  4. Zatim pritisnite filter francuske preše skroz do dna posude, tako da se mljevena kava nataloži na dnu.
  5. Sada tekuću kavu možete odliti preko filtera, bez straha da će sadržavati mljevena zrna.
  6. Dodajte šećer i mlijeko po želji.

U svim ovim receptima možete mijenjati količinu kave, vrijeme pripreme i ostale sastojke (mlijeko, šećer), po vašim željama i ukusima.

Sve vrste kava

Sve vrste kava ne možete nabrojiti na prste jedne, a ni dvije ruke. Kava je toliko popularno piće da se kroz dugi niz godina razvio i dugi popis načina i oblika u kojem je možete pripremiti. Kako postoje tradicionalne vrste kava koje su čvrsto utemeljene u povijesti, tako postoje i modernije i kreativnije verzije. Kave tako možemo podijeliti prema načinu pripreme, obrade i prema vrsti zrna kave koje se koristi.

Ovo su neke od mnogih vrsta kave prema načinu pripreme i obrade zrna:

  • Espresso: Osnova mnogih napitaka, priprema se prolaskom vruće vode pod visokim tlakom kroz fino mljevenu kavu.
  • Ristretto: Jači i koncentriraniji od espressa, koristi manje vode i kraće vrijeme ekstrakcije.
  • Americano: Espresso razrijeđen vrućom vodom, što mu daje blaži okus.
  • Filter kava: Kava koja se priprema tako da voda prolazi kroz sloj mljevene kave (kao kod aparata za filter kavu ili francuske prese).
  • Turska (domaća) kava: Fino mljevena kava kuha se u džezvi, često s dodatkom šećera.
  • Cappuccino: Sastoji se od espressa, mlijeka i mliječne pjene u jednakim omjerima.
  • Latte: Sličan cappuccinu, ali s više mlijeka i manje pjene.
  • Macchiato: Espresso s malom količinom mliječne pjene.
  • Flat White: Napitak s espressom i mlijekom, s tankim slojem pjene, popularan u Australiji i Novom Zelandu.
  • Mocha: Espresso s čokoladnim sirupom i mlijekom, često se poslužuje s vrhnjem.
  • Affogato: Kuglica sladoleda prekrivena toplim espressom.
  • Iced Coffee: Hladna kava, često pripremljena kao hladni espresso ili kao hladno prokuhana (cold brew).
  • Frappé: Hladna kava napravljena od instant kave.
  • Irish Coffee: Kava s dodatkom irskog viskija i šećera, prelivena vrhnjem.
  • Cold Brew: Kava koja se priprema polaganim namakanjem mljevene kave u hladnoj vodi, što daje blaži okus s manje kiseline.
  • Nitro Coffee: Cold brew kava s dodanim dušikom, što joj daje pjenastu teksturu i bogatiji okus.
  • Instant kava: Sušena kava u prahu, koja se lako priprema prelijevanjem vrućom vodom.
  • Bezkofeinska kava: Kava koja je prošla proces dekofeinizacije.
Coffee cups

Foto: Pixabay

Ovo su najpopularnije vrste kave prema zrnu:

  • Arabica: Najčešće korištena vrsta kave, poznata po blago kiselkastom i aromatičnom okusu.
  • Robusta: Kava s jačim okusom i većim udjelom kofeina, često se koristi u espressu.
  • Liberica: Rjeđa vrsta s jakim, voćnim i dimljenim okusom.
  • Excelsa: Potiče od vrste Liberice i daje voćne, složene okuse.

Kava – Zdravlje

Oko kave uvijek postoji određena zdravstvena dilema. Je li kava zdrava ili je štetna? Što se kave tiče, odgovor je sličan kao i s ostalim tvarima, u umjerenim dozama ima određene zdravstvene prednosti (7). Ovo su neke od njih:

  • Izvor antioksidansa: Kava je biljka i kao takva sadrži mnoge antioksidanse.
  • Poboljšanje energije: Kofein u kavi može poboljšati koncentraciju, mentalnu budnost i razinu energije. Također može pomoći u boljoj fizičkoj izvedbi, jer stimulira središnji živčani sustav i povećava adrenalin.
  • Poboljšanje raspoloženja: Kava može pozitivno utjecati na raspoloženje zbog djelovanja kofeina, koji povećava razinu dopamina, neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom i osjećajem ugode.
  • Smanjenje rizika od određenih bolesti: Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija kave može smanjiti rizik od razvoja određenih bolesti, kao Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, i dijabetesa tipa 2.

Koliko kave piti dnevno?

Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer ovisi:

  • koliko kave volite piti,
  • koliko kofeina možete podnijeti,
  • kakvog ste zdravstvenog stanja.

Ipak, postoji preporučena dnevna doza kofeina za zdrave odrasle osobe, koja iznosi 380 mg (8). To su otprilike 4 espressa, tako da dnevno ne bi trebali piti više od 4 šalice kave. Ako ste trudni, tu dozu trebate prepoloviti, a ako patite od visokog krvnog tlaka ili intolerancije na kofein, probajte piti samo jednu šalicu kave dnevno. Više o tome dolje.

Najskuplja kava na svijetu

U svakoj od kategorija namirnica o kojima pišem postoji i ona baš najskuplja i najposebnija. Takav je slučaj i ovaj put s kavom, oko koje postoji više debata kad se radi o cijeni. Ipak, nakon malo pretraživanja,  orden najskuplje kave na svijetu je izgledno ponijela takozvana tajlandska Black Ivory kava, koja u procesu proizvodnje uključuje čak i slonove. Jednim pogledom na listu 10 najskupljih kava na svijetu dolazim do zaključka da većina skupih kava uključuje neku životinju, bio to slon, cibetke (manji mačkoliki sisavci), ili južnoamerički rakuni Coatis. Druga najskuplja kava, imena Misha Coffee, u procesu koristi baš lokalne andijske rakune, a treća najskuplja, indonezijska Luwak Coffee, koristi posebni proces imena Kopi Luwak u kojemu sudjeluju cibetke.

Cibetka

Cibetka (Foto: Pixabay)

Zašto bi za proizvodnju kave trebali životinje, i zašto su te kave onda među najskupljima na svijetu? Naime, životinjama se daju pomno odabrani plodovi kave, koje one pojedu i khm, metaboliziraju. Takva zrna kave su manje gorka, lakše probavljiva i sadrže manje kofeina, što olakšava proizvodnju same kave poslije. Životinje su davno prije ljudi otkrile blagodati kave, a nakon njih su ljudi otkrile da su takva probavljena zrna kave puno bolja i kvalitetnija. Danas nažalost vlada izrabljivanje životinja, posebno cibetki, koje su zbog kave počele živjeti u industrijskim uvjetima (9).

Ovisnost o kavi

Vjerovali ili ne, ovisnost o kavi postoji i može biti dosta ozbiljna. Kava je ipak stimulans od kojeg se osjećamo bolje i energičnije, što utječe na naš živčani sustav. Koji su to simptomi ovisnosti o kavi? Najveći znak da ste ovisni o kavi je da bez nje naprosto ne možete funkcionirati i obavljati uobičanjene dnevne poslove (10). Također, ako ne možete prestati piti kavu čak i ako to želite, a ako prestanete, osjećate ove simptome:

  • umor,
  • niska razina energije,
  • zbunjenost,
  • iritabilnost,
  • loše raspoloženje,
  • nemogućnost koncentriranja,
  • mučnina,
  • vrtoglavica,
  • bol u mišićima.
Glavobolja

Foto: Pixabay

Ove simptome ćete početi osjećati otprilike 12 do 24 sata nakon što ste popili zadnju šalicu, ali najgori će biti nakon cca 30-40 sati. Ako i dalje ne želite piti kavu, možete očekivati da bi početni period odvikavanja mogao trajati i do 10 dana. Evo što vam može pomoći smanjiti unos kofeina (kave) na dulji period:

  1. Najvažnije je unos kave smanjiti postepeno. Ako ste dosad pili 3 šalice dnevno, počnite piti 2 neko vrijeme, a onda smanjite na jednu.
  2. Zamijenite kavu čajem ili cikorijom. Čaj ima manje kofeina nego kava, a cikorija nema kofeina, ali ima sličan okus.
  3. Pijte puno više vode nego inače.
  4. Redovno vježbajte i umjereno jedite kako biste prirodno povećali razinu energije u tijelu.
  5. Spavajte barem 7-8 sati svaku večer kako biste izbjegli umor od nespavanja.

Intolerancija na kofein

Kako postoji ovisnost o kofeinu, tako postoji i intolerancija na kofein. Što to znači? U praktičnom smislu to znači da se osjećate užasno ubrzo nakon što popijete kavu. Neki ljudi jednostavno sporije metaboliziraju kofein i on će na njih djelovati puno jače, čak i u manjim dozama. Intolerancija nije isto što i alergija, pa vam tako kava neće izazvati neugodan imunološki odgovor i neće biti opasna po život. Međutim, simptomi intolerancije na kofein mogu biti:

  • probavne smetnje,
  • ubrzani rad srca,
  • nesanica,
  • intenzivna glavobolja,
  • nervoza.

Nažalost, i ja se nalazim u skupini ljudi intolerantih na kofein, iako okus kave jako volim. Mogu vam potvrditi da simptomi variraju, ali su jako intenzivni, pa vam savjetujem da kavu i ostala kofeinska pića ne konzumirate ako se i vi tako osjećate. Ako volite okus kave, a ne tolerirate kofein, probajte kavu od cikorije.

Istraži i ove teme:

Izvori:

  1. Fredholm BB. Notes on the history of caffeine use. Handb Exp Pharmacol. 2011;(200):1-9. doi: 10.1007/978-3-642-13443-2_1.
  2. Ogunjirin, Olusola & Ola, Olalekan & Farounbi, Ajibike Joan & Ogini, Franklin. (2023). Development of Improved Coffee Bean Depulping Machine. International Journal of Scientific Research in Agricultural Sciences. 8. 2348-3997.
  3. The Secret to a Great Cup of Coffee: Fermentation. (2023) The Studio Coffee.
  4. Graham, C. (2024) Turkish Coffee Recipe. The Spruce Eats. 
  5. Macavoy, S. & Papantoniou, N. (2023) How to Make Espresso at Home: A Beginner’s Guide. Good Housekeeping. 
  6. Clark, J. (2023) How To Make French Press Coffee. The Kitchn. 
  7. Poole R, Kennedy OJ, Roderick P, Fallowfield JA, Hayes PC, Parkes J. Coffee consumption and health: umbrella review of meta-analyses of multiple health outcomes. BMJ. 2017 Nov 22;359:j5024. doi: 10.1136/bmj.j5024.
  8. Planning Committee for a Workshop on Potential Health Hazards Associated with Consumption of Caffeine in Food and Dietary Supplements; Food and Nutrition Board; Board on Health Sciences Policy; Institute of Medicine. Caffeine in Food and Dietary Supplements: Examining Safety: Workshop Summary. Washington (DC): National Academies Press (US); 2014 Apr 23. 2, Intake and Exposure to Caffeine. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK202226/
  9. Hooper, J. (2023) The truth behind the world’s most famous coffee- civet coffee. The Civet Project. 
  10. Amer SA, AlAmri FA, AlRadini FA, Alenezi MA, Shah J, Fagehy AA, Shajeri GM, Abdullah DM, Zaitoun NA, Elsayed M. Caffeine addiction and determinants of caffeine consumption among health care providers: a descriptive national study. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2023 Apr;27(8):3230-3242. doi: 10.26355/eurrev_202304_32093.
  11. Whelan, C. (2018) Caffeine Sensitivity. Healthline. 

Kava je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu. Bilo da je topla, hladna, jaka ili blaga, s mlijekom ili bez njega, kava je napitak prepun bogatih okusa i arome. Odakle kava dolazi i kako se priprema? Koje su najpopularnije vrste i sorte kave, i može li nam kava pružiti neke zdravstvene prednosti ili ne? Koliko kave dnevno trebamo piti i možemo li pretjerati? Što je to ovisnost o kavi, a što intolerancija na kofein?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznajte u ostatku članka.

Što je kava?

Kava je napitak pripremljen od prženih i mljevenih zrna kave, odnosno plodova biljaka roda Coffea. Taj rod biljaka sadrži preko šest tisuća različitih vrsta i podvrsta biljaka kave, od kojih su vjerojatno najpoznatije Coffea arabica i Coffea robusta. Od zrna biljke Coffea se priprema ekstremno popularni napitak bogate arome i okusa, koji je danas raširen diljem svijeta na bezbroj različitih načina.

Smatra se da kava kao napitak potječe iz Etiopije, gdje su lokalni pastiri primijetili da su koze, koje su jele zrna kave, imale puno više energije nego inače. Kava se proširila s Bliskog Istoka u arapski svijet, odakle je krenula prema Europi u 17. stoljeću, a kasnije i prema ostatku svijeta, uključujući Južnu Ameriku i Aziju (1). Danas su najveći proizvođači kave:

  • Brazil,
  • Vijetnam,
  • Kolumbija,
  • Etiopija,
  • Indonezija.

Kava ima bogat spektar aroma i okusa, koji se razlikuju ovisno o sorti, uvjetima uzgoja, načinu obrade i prženja. Kava može imati voćne, cvjetne, čokoladne, orašaste, zemljane i mnoge druge note. Može biti manje ili više kisela, slatka, ili gorka. Kvaliteta i kompleksnost okusa značajno ovise o kvaliteti zrna i metodi pripreme.

Plodovi kave

Plodovi kave (Foto: Pixabay)

Dijelovi zrna kave

Zrno kave je sjemenka koja dolazi iz ploda biljke kave, a izgleda kao mala bobica. Zrna kave ste mogli vidjeti na slici iznad. Svaka bobica obično sadrži dva zrna kave, a zrno se sastoji od nekoliko slojeva:

  • Vanjski sloj (pericarp): Ovo je tanka, vanjska kožica ploda koja se uklanja tijekom obrade.
  • Pulpa (mesocarp): Mesnati dio bobice koji okružuje zrno i koji se uklanja u procesu obrade. Meso ploda sadrži šećere koji mogu utjecati na slatkoću zrna, posebno kod metoda sušenja poput “suhe” ili “medene” obrade.
  • Pektinski sloj (pectin layer): ovaj sloj sadrži šećere i druge tvari koje sprječavaju isušivanje ploda. Tijekom obrade mikroorganizmi mogu obrađivati ovaj sloj i razviti složene duboke arome u kavi.
  • Ljuska (parchment ili endocarp): Tanki sloj koji pokriva zrno i nalazi se ispod pulpe. Uklanja se tijekom obrade nakon fermentacije.
  • Epidermis (silver skin): Tanka membrana koja se čvrsto prianja uz zrno. Ova kožica često ostaje na zrnu i tijekom prženja se odvaja i gubi.
  • Zrno (bean ili endosperm): glavna ljuska središnjeg dijela zrna kave koja obavija sami središnji dio ploda. Kao i sami središnji dio, sadrži mnoge ugljikohidrate, kofein i arome koje pridonose okusu i kvaliteti kave.
  • Središnji dio ploda (center cut): Samo zrno kave koje koristimo za pripremu napitka. Sadrži kofein, ugljikohidrate, ulja i aromatične spojeve koji daju kavi karakterističan okus i aromu.

Sve slojeve zrna kave i njihovu prostornu orijentaciju možete vidjeti na slici ispod (2).

Zrno kave s označenim dijelovima

Zrno kave s označenim dijelovima (2)

Kako se zrna kave obrađuju?

Zrna kave se mogu obrađivati na više načina, a o tim načinima će ovisiti okus, aroma i kvaliteta kave. Ovo su najčešći načini obrade i fermentacije zrna kave (3):

  • Suha obrada: Ovo je najstariji način obrade kave i često se koristi u suhim područjima, kao što su Brazil i Etiopija. Zrna kave se suše na suncu u svom izvornom obliku. Zrna se povremeno se miješaju i nakon nekoliko tjedana se voćna pulpa prirodno odvaja od zrna. Zrna su intenzivnog i voćnog okusa, često s naglašenim voćnim i čokoladnim notama.
  • Mokra obrada: Ova metoda obrade koristi vodu kako bi se uklonila pulpa s voćnih zrna. Voćna pulpa se uklanja iz zrna, koja zatim fermentiraju u vodi kako bi se uklonili preostali ostaci voćne pulpe, a nakon toga se suše. Okus kave dobivene ovom metodom je čist, svjež i s naglašenim kiselkastim notama. U okusu se često osjete cvjetne i citrusne note.
  • Medena obrada: ova metoda je kombinacija suhe i mokre obrade. Dio pulpe ostaje na zrnu dok se suši, što kavi daje specifičan okus. Medena obrada daje kavi slatkast, bogat okus s nijansama karamele i voćnim notama, s nešto nižom kiselošću.
  • Poluoprana obrada: Ova metoda je specifična za područja s visokom vlažnošću, poput Indonezije. Pulpa se uklanja, a zrna fermentiraju u vodi samo kratko vrijeme. Nakon toga se dalje suše s unutarnjim slojem koji se naposljetku ukloni. Kava ima bogat okus s niskom kiselošću i zemljanim tonovima.
  • Anaerobna fermentacija: Ovo je jedna od novijih industrijskih metoda koja koristi fermentaciju u okruženju bez kisika (anaerobno). Zrna se stavljaju u spremnike bez kisika i onda fermentiraju. Ovakva kava na kraju najčešće ima intenzivne okuse s voćnim i fermentiranim notama.

Kako se pravi kava?

Kava se najčešće priprema od mljevenog zrna i vode, a točno kako ovisi o vašoj tradiciji, kulturi i osobnom ukusu. Skoro svaka osoba koja pije kavu je priprema na malo drukčiji način. Zato vam u ovom članku donosim samo općenite recepte za domaću tursku kavu, espresso kavu i kavu iz francuske preše. Svaki recept možete isprobati i prilagoditi vašim željama, jer ne postoji samo jedan pravi način na koji se kava sprema. :)

Recept za domaću tursku kavu

Turska kava se priprema od fino mljevene kave u džezvi, tradicionalnom malenom lončiću za kavu (4).

Postupak:

  1. U džezvu stavite jednu do dvije čajne žličice kave, ovisno o jačini koju volite.
  2. Dodajte šalicu hladne vode i stavite džezvu na srednje jaku vatru.
  3. Kad kava počne pjeniti, sklonite je s vatre, pričekajte nekoliko sekundi da se pjena spusti, pa je vratite da opet zakipi.
  4. Ponovite još jednom.
  5. Kavu poslužite bez miješanja kako bi se talog slegao na dnu šalice, i dodajte šećer i mlijeko po želji.

Recept za espresso kavu

Za espresso kavu će vam trebati aparat za kavu, onakav kakvog imaju u kafićima i restoranima. Danas možete kupiti više vrsta ovih aparata koji su manji i prilagođeni upotrebi kod kuće, a uz njih će vam doći i upute za pripremu kave. Ako već imate aparat za espresso kavu, sigurno već znate i kako se koristi. Ukratko, takvi aparati koriste visok tlak kako bi propustili vrelu vodu kroz sloj mljevene kave (5).

Postupak:

  1. Uzmite oko 18-20 grama fino mljevene kave i stavite je u ručku aparata. Količina ovisi o veličini ručke i aparata.
  2. Dobro pritisnite kavu tamperom (mali “pritiskač” kave s ručkicom) kako bi se ravnomjerno rasporedila.
  3. Ručku aparata namjestite na aparat i pustite da voda pod visokim tlakom prolazi kroz kavu 25-30 sekundi u šalicu koje ćete staviti ispod. Kava bi trebala izaći gusta, bogata, i pjenasta.
Espresso kava

Foto: Pixabay

Recept za pripremu kave u francuskoj preši

Francuska preša je mali lončić s dva odjeljka, koji se koristi za kontroliranu pripremu grublje mljevene kave (6). U francuskoj preši se jedan gram kave zalije s otprilike 15 mililitara vrele vode.

Postupak:

  1. Prvo u francuskoj preši zagrijte vodu do vrenja.
  2. Vodu izlijte i na dno francuske preše uspite kavu, a zatim je zalijte vodom.
  3. Dobro promiješajte, zatvorite poklopac francuske preše i sačekajte 4-5 minuta.
  4. Zatim pritisnite filter francuske preše skroz do dna posude, tako da se mljevena kava nataloži na dnu.
  5. Sada tekuću kavu možete odliti preko filtera, bez straha da će sadržavati mljevena zrna.
  6. Dodajte šećer i mlijeko po želji.

U svim ovim receptima možete mijenjati količinu kave, vrijeme pripreme i ostale sastojke (mlijeko, šećer), po vašim željama i ukusima.

Sve vrste kava

Sve vrste kava ne možete nabrojiti na prste jedne, a ni dvije ruke. Kava je toliko popularno piće da se kroz dugi niz godina razvio i dugi popis načina i oblika u kojem je možete pripremiti. Kako postoje tradicionalne vrste kava koje su čvrsto utemeljene u povijesti, tako postoje i modernije i kreativnije verzije. Kave tako možemo podijeliti prema načinu pripreme, obrade i prema vrsti zrna kave koje se koristi.

Ovo su neke od mnogih vrsta kave prema načinu pripreme i obrade zrna:

  • Espresso: Osnova mnogih napitaka, priprema se prolaskom vruće vode pod visokim tlakom kroz fino mljevenu kavu.
  • Ristretto: Jači i koncentriraniji od espressa, koristi manje vode i kraće vrijeme ekstrakcije.
  • Americano: Espresso razrijeđen vrućom vodom, što mu daje blaži okus.
  • Filter kava: Kava koja se priprema tako da voda prolazi kroz sloj mljevene kave (kao kod aparata za filter kavu ili francuske prese).
  • Turska (domaća) kava: Fino mljevena kava kuha se u džezvi, često s dodatkom šećera.
  • Cappuccino: Sastoji se od espressa, mlijeka i mliječne pjene u jednakim omjerima.
  • Latte: Sličan cappuccinu, ali s više mlijeka i manje pjene.
  • Macchiato: Espresso s malom količinom mliječne pjene.
  • Flat White: Napitak s espressom i mlijekom, s tankim slojem pjene, popularan u Australiji i Novom Zelandu.
  • Mocha: Espresso s čokoladnim sirupom i mlijekom, često se poslužuje s vrhnjem.
  • Affogato: Kuglica sladoleda prekrivena toplim espressom.
  • Iced Coffee: Hladna kava, često pripremljena kao hladni espresso ili kao hladno prokuhana (cold brew).
  • Frappé: Hladna kava napravljena od instant kave.
  • Irish Coffee: Kava s dodatkom irskog viskija i šećera, prelivena vrhnjem.
  • Cold Brew: Kava koja se priprema polaganim namakanjem mljevene kave u hladnoj vodi, što daje blaži okus s manje kiseline.
  • Nitro Coffee: Cold brew kava s dodanim dušikom, što joj daje pjenastu teksturu i bogatiji okus.
  • Instant kava: Sušena kava u prahu, koja se lako priprema prelijevanjem vrućom vodom.
  • Bezkofeinska kava: Kava koja je prošla proces dekofeinizacije.
Coffee cups

Foto: Pixabay

Ovo su najpopularnije vrste kave prema zrnu:

  • Arabica: Najčešće korištena vrsta kave, poznata po blago kiselkastom i aromatičnom okusu.
  • Robusta: Kava s jačim okusom i većim udjelom kofeina, često se koristi u espressu.
  • Liberica: Rjeđa vrsta s jakim, voćnim i dimljenim okusom.
  • Excelsa: Potiče od vrste Liberice i daje voćne, složene okuse.

Kava – Zdravlje

Oko kave uvijek postoji određena zdravstvena dilema. Je li kava zdrava ili je štetna? Što se kave tiče, odgovor je sličan kao i s ostalim tvarima, u umjerenim dozama ima određene zdravstvene prednosti (7). Ovo su neke od njih:

  • Izvor antioksidansa: Kava je biljka i kao takva sadrži mnoge antioksidanse.
  • Poboljšanje energije: Kofein u kavi može poboljšati koncentraciju, mentalnu budnost i razinu energije. Također može pomoći u boljoj fizičkoj izvedbi, jer stimulira središnji živčani sustav i povećava adrenalin.
  • Poboljšanje raspoloženja: Kava može pozitivno utjecati na raspoloženje zbog djelovanja kofeina, koji povećava razinu dopamina, neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom i osjećajem ugode.
  • Smanjenje rizika od određenih bolesti: Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija kave može smanjiti rizik od razvoja određenih bolesti, kao Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, i dijabetesa tipa 2.

Koliko kave piti dnevno?

Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer ovisi:

  • koliko kave volite piti,
  • koliko kofeina možete podnijeti,
  • kakvog ste zdravstvenog stanja.

Ipak, postoji preporučena dnevna doza kofeina za zdrave odrasle osobe, koja iznosi 380 mg (8). To su otprilike 4 espressa, tako da dnevno ne bi trebali piti više od 4 šalice kave. Ako ste trudni, tu dozu trebate prepoloviti, a ako patite od visokog krvnog tlaka ili intolerancije na kofein, probajte piti samo jednu šalicu kave dnevno. Više o tome dolje.

Najskuplja kava na svijetu

U svakoj od kategorija namirnica o kojima pišem postoji i ona baš najskuplja i najposebnija. Takav je slučaj i ovaj put s kavom, oko koje postoji više debata kad se radi o cijeni. Ipak, nakon malo pretraživanja,  orden najskuplje kave na svijetu je izgledno ponijela takozvana tajlandska Black Ivory kava, koja u procesu proizvodnje uključuje čak i slonove. Jednim pogledom na listu 10 najskupljih kava na svijetu dolazim do zaključka da većina skupih kava uključuje neku životinju, bio to slon, cibetke (manji mačkoliki sisavci), ili južnoamerički rakuni Coatis. Druga najskuplja kava, imena Misha Coffee, u procesu koristi baš lokalne andijske rakune, a treća najskuplja, indonezijska Luwak Coffee, koristi posebni proces imena Kopi Luwak u kojemu sudjeluju cibetke.

Cibetka

Cibetka (Foto: Pixabay)

Zašto bi za proizvodnju kave trebali životinje, i zašto su te kave onda među najskupljima na svijetu? Naime, životinjama se daju pomno odabrani plodovi kave, koje one pojedu i khm, metaboliziraju. Takva zrna kave su manje gorka, lakše probavljiva i sadrže manje kofeina, što olakšava proizvodnju same kave poslije. Životinje su davno prije ljudi otkrile blagodati kave, a nakon njih su ljudi otkrile da su takva probavljena zrna kave puno bolja i kvalitetnija. Danas nažalost vlada izrabljivanje životinja, posebno cibetki, koje su zbog kave počele živjeti u industrijskim uvjetima (9).

Ovisnost o kavi

Vjerovali ili ne, ovisnost o kavi postoji i može biti dosta ozbiljna. Kava je ipak stimulans od kojeg se osjećamo bolje i energičnije, što utječe na naš živčani sustav. Koji su to simptomi ovisnosti o kavi? Najveći znak da ste ovisni o kavi je da bez nje naprosto ne možete funkcionirati i obavljati uobičanjene dnevne poslove (10). Također, ako ne možete prestati piti kavu čak i ako to želite, a ako prestanete, osjećate ove simptome:

  • umor,
  • niska razina energije,
  • zbunjenost,
  • iritabilnost,
  • loše raspoloženje,
  • nemogućnost koncentriranja,
  • mučnina,
  • vrtoglavica,
  • bol u mišićima.
Glavobolja

Foto: Pixabay

Ove simptome ćete početi osjećati otprilike 12 do 24 sata nakon što ste popili zadnju šalicu, ali najgori će biti nakon cca 30-40 sati. Ako i dalje ne želite piti kavu, možete očekivati da bi početni period odvikavanja mogao trajati i do 10 dana. Evo što vam može pomoći smanjiti unos kofeina (kave) na dulji period:

  1. Najvažnije je unos kave smanjiti postepeno. Ako ste dosad pili 3 šalice dnevno, počnite piti 2 neko vrijeme, a onda smanjite na jednu.
  2. Zamijenite kavu čajem ili cikorijom. Čaj ima manje kofeina nego kava, a cikorija nema kofeina, ali ima sličan okus.
  3. Pijte puno više vode nego inače.
  4. Redovno vježbajte i umjereno jedite kako biste prirodno povećali razinu energije u tijelu.
  5. Spavajte barem 7-8 sati svaku večer kako biste izbjegli umor od nespavanja.

Intolerancija na kofein

Kako postoji ovisnost o kofeinu, tako postoji i intolerancija na kofein. Što to znači? U praktičnom smislu to znači da se osjećate užasno ubrzo nakon što popijete kavu. Neki ljudi jednostavno sporije metaboliziraju kofein i on će na njih djelovati puno jače, čak i u manjim dozama. Intolerancija nije isto što i alergija, pa vam tako kava neće izazvati neugodan imunološki odgovor i neće biti opasna po život. Međutim, simptomi intolerancije na kofein mogu biti:

  • probavne smetnje,
  • ubrzani rad srca,
  • nesanica,
  • intenzivna glavobolja,
  • nervoza.

Nažalost, i ja se nalazim u skupini ljudi intolerantih na kofein, iako okus kave jako volim. Mogu vam potvrditi da simptomi variraju, ali su jako intenzivni, pa vam savjetujem da kavu i ostala kofeinska pića ne konzumirate ako se i vi tako osjećate. Ako volite okus kave, a ne tolerirate kofein, probajte kavu od cikorije.

Istraži i ove teme:

Izvori:

  1. Fredholm BB. Notes on the history of caffeine use. Handb Exp Pharmacol. 2011;(200):1-9. doi: 10.1007/978-3-642-13443-2_1.
  2. Ogunjirin, Olusola & Ola, Olalekan & Farounbi, Ajibike Joan & Ogini, Franklin. (2023). Development of Improved Coffee Bean Depulping Machine. International Journal of Scientific Research in Agricultural Sciences. 8. 2348-3997.
  3. The Secret to a Great Cup of Coffee: Fermentation. (2023) The Studio Coffee.
  4. Graham, C. (2024) Turkish Coffee Recipe. The Spruce Eats. 
  5. Macavoy, S. & Papantoniou, N. (2023) How to Make Espresso at Home: A Beginner’s Guide. Good Housekeeping. 
  6. Clark, J. (2023) How To Make French Press Coffee. The Kitchn. 
  7. Poole R, Kennedy OJ, Roderick P, Fallowfield JA, Hayes PC, Parkes J. Coffee consumption and health: umbrella review of meta-analyses of multiple health outcomes. BMJ. 2017 Nov 22;359:j5024. doi: 10.1136/bmj.j5024.
  8. Planning Committee for a Workshop on Potential Health Hazards Associated with Consumption of Caffeine in Food and Dietary Supplements; Food and Nutrition Board; Board on Health Sciences Policy; Institute of Medicine. Caffeine in Food and Dietary Supplements: Examining Safety: Workshop Summary. Washington (DC): National Academies Press (US); 2014 Apr 23. 2, Intake and Exposure to Caffeine. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK202226/
  9. Hooper, J. (2023) The truth behind the world’s most famous coffee- civet coffee. The Civet Project. 
  10. Amer SA, AlAmri FA, AlRadini FA, Alenezi MA, Shah J, Fagehy AA, Shajeri GM, Abdullah DM, Zaitoun NA, Elsayed M. Caffeine addiction and determinants of caffeine consumption among health care providers: a descriptive national study. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2023 Apr;27(8):3230-3242. doi: 10.26355/eurrev_202304_32093.
  11. Whelan, C. (2018) Caffeine Sensitivity. Healthline.